U današnje vrijeme postoje različite psihoterapijske teorije i pristupi. Svaki od njih ima svoje principe rada i filozofiju, međutim svima je u fokusu dobrobit klijenta. Što je transakcijska analiza i što možete očekivati kada je psihoterapeut transakcijski analitičar, pročitajte u nastavku.
Načela i vrijednosti transakcijske analize
Transakcijska analiza (TA) je teorija ličnosti i psihoterapijski pravac čiji je glavni cilj osobni razvoj i promjena. Nastala je krajem pedesetih godina 20. stoljeća. Njezin utemeljitelj Eric Berne jedan je od prvih psihijatara koji je svoje pacijente aktivno uključivao u sam proces liječenja. To je uvelo značajne promjene u pristupu prema mentalnom zdravlju te ulozi koju klijent danas zauzima u cijelom procesu psihoterapije.
Transakcijska analiza obiluje različitim konceptima koji omogućuju klijentu i terapeutu lakše razumijevanje ponašanja, misli i osjećaja. Sama filozofija počiva na tri načela: (1) ljudi su OK, (2) svatko ima sposobnost da misli, (3) ljudi odlučuju o svojoj sudbini te se svatko može promijeniti. Iz navedenog se može zaključiti da je cilj TA da kod pojedinca potakne osjećaje osobne odgovornosti za vlastitu sudbinu te poštovanja i vrijednosti sebe i drugih. Nadalje, potiče se aktivno korištenje vlastitih resursa te osvještavanje i mijenjanje ograničavajućih uvjerenja i ponašanja.
Transakcijska analiza razvoj ličnosti objašnjava kroz komunikaciju unutar obitelji i šire zajednice – razmjenu transakcija. Poruke koje smo dobili oblikuju rano učenje i donošenje odluka oko toga kakvi smo mi, drugi i svijet oko nas. Koncepti koji omogućavaju bolje razumijevanje ljudskog ponašanja su model ego stanja, dramski trokut, igre te skript. U nastavku možete saznati više o njima.
Osnovni koncepti transakcijske analize
Model ego stanja
Model ego stanja na jednostavan način objašnjava ljudsko ponašanje te nam pomaže da bolje razumijemo sebe i druge. Prema TA, svaka osoba ima tri ego stanja: Roditelj, Odrasli i Dijete. Ta ego stanja predstavljaju različite obrasce misli, osjećaja i ponašanja te su dijelovi ličnosti koje izražavamo u određenom trenutku.
Ego stanje Roditelj
Ego stanje Roditelj je dio ličnosti koji predstavlja vrijednosti i ponašanja koja su nam značajne osobe prenijele od najranije dobi. Najčešće je riječ o sadržajima koje smo čuli od roditelja i koje smo kao mali imitirali. Često su to upute o tome kako treba živjeti, koje su roditelji i sami slušali dok su bili djeca. Ego stanje Roditelj sadrži vrijednosti i uvjerenja o tome što je dobro u životu, a što loše. Upravo je ovo ego stanje odgovorno za to da se ponašamo na socijaliziran način. Ono sadrži krivnju zbog lošeg postupka, a bez toga ne bismo mogli imati stabilno društvo.
Ego stanje Odrasli
Ego stanje Odrasli predstavlja onaj dio ličnosti koji obrađuje stvarnost, donosi odluke i shvaća što se događa. Prima informacije is svih pet čula te ih obrađuje na organiziran i racionalan način. Ukratko, Odrasli reagira iz sada i ovdje te aktivno koristi postojeće resurse kako bi riješio problem ili zadovoljio potrebe.
Ego stanje Dijete
Ego stanje Dijete se najbolje može opisati ako zamislimo da je u svakoj odrasloj osobi skriven mali dječak ili djevojčica. On/a se temelji na iskustvima iz djetinjstva. To unutarnje dijete teži zadovoljavanju potreba na način na koji je naučilo u djetinjstvu. Ego stanje djeteta odražava naše emocije, osjećaje i spontane reakcije.
Ego stanja su dio ličnosti svake osobe te su vidljiva u komunikaciji s drugima. Drugima se možemo obratiti iz jednog od ova tri ego stanja te također na isti način od njih dobiti odgovor. Ove razmijene komunikacije se nazivaju transakcije i čine temelj TA. Time se na vrlo jednostavan način može objasniti komunikacija između ljudi. Kada se osvijeste vlastita ego stanja može se utjecati na pozitivne promjene u odnosu prema sebi i drugima te poboljšanju komunikacije.
Životni skript
Jedan od vrlo značajnih koncepata transakcijske analize je skript. To je životni plan napravljen u djetinjstvu po kojem osoba nesvjesno živi u odraslom dobu. Obuhvaća skup uvjerenja, stavova i obrazaca ponašanja koje pojedinci razvijaju kao odgovor na vlastita rana životna iskustva, osobito tijekom djetinjstva.
Djeca od rane dobi pokušavaju naći smisao u životu te dodjeljuju različita značenja i vrijednosti sebi, drugima i svijetu. Ovdje je važno za naglasiti da djeca razmišljaju drugačije nego odrasli te im nedostaje iskustva i logike kako bi razumjeli različite životne događaje. Taj način razmišljanja se možda najbolje opisuje putem bajki gdje su likovi crno-bijeli, a svijet magičan i prepun iznenađenja. Uzimajući u obzor svu tu čaroliju, djeca jako rano zauzmu stajališta o svojoj vlastitoj vrijednosti, ljubavi koju zaslužuju te procjenjivanju svojih šansi za uspjeh u životu. Taj formirani scenarij se kasnije ponavlja u odrasloj dobi te utječe na naše ponašanje i izbore, često ponavljajući obrasce iz djetinjstva.
Glavni problem kod skripta je taj što osoba nije svjesna svojih trenutnih sposobnosti koje posjeduje kao odrasla osoba, nego zauzima poziciju iz djetinjstva. Time se značajno ograničava u životu te otpisuje ogroman potencijal za nova iskustva, učenja i formiranje zadovoljavajućih odnosa s drugima.
Teže je odreći se neuspjeha, nego uspjeha.
Eric Berne
Igre
Transakcijska analiza se temelji na ideji da sva bića teže autonomiji te njezini alati pomažu ljudima da ju ostvare. To uključuje autentično zadovoljavanje svojih potreba i slobodan izbor u donošenju odluka. To podrazumijeva da iskreno komuniciramo o svojim potrebama te ih zadovoljavamo poštujući pri tome sebe i druge. Također, da rješavamo probleme koristeći sve resurse koje posjedujemo, a ne temeljem naučenih reakcija iz djetinjstva. Koncept Igre u TA odnosi se na štetna ponavljajuća ponašanja kojih ljudi najčešće nisu svjesni, kao ni njihove svrhe. Igre služe kao nesvjesne strategije za zadovoljavanje emocionalnih potreba, pridobivanje pozornosti ili manipuliranje drugima. One su suprotnost autonomiji gdje se osoba odgovorno i jasno zauzima za sebe i pokazuje što joj treba.
Igre uključuju korištenje starih strategija naučenih u ranoj dobi kako bi se postigli ciljevi. Temelji se na zauzimanju različitih uloga u odnosu s drugima koje ju odmiču od autentičnosti, a to su Spasitelj, Progonitelj ili Žrtva. Spasitelj radi za druge stvari koje ih oni nisu tražili i time ih lišava prilike da se aktivno sami zauzimaju za sebe. Progonitelj proganja druge i krivi ih za svoje probleme, a Žrtva otpisuje svoje resurse za aktivno rješavanje problema, koje stvarno posjeduje, te se prepušta bespomoćnosti. Igre uključuje izmjenu različitih uloga kroz događaje po unaprijed propisanim starim pravilima koje su zapravo odigravanje scena iz djetinjstva i temelj skripta. Time se osobe vrte u začaranom krugu nezadovoljavajućih odnosa s drugima jer je to poznat teritorij po kojem su naučili hodati, a izlazak te nova učenja mogu djelovati zastrašujuće.
Po čemu se TA razlikuje od drugih psihoterapijskih pravaca?
Kreiranje ugovora
Iako na prvi pogled zvuči jako formalno i pravnički složeno, ugovor je zapravo mjerljivi cilj koji psihoterapeut i klijent zajednički dogovaraju. Time se stvara okvir rada te se lakše prati uspjeh same terapije. Također, sam proces ugovaranja je jako koristan jer demistificira očekivanja od psihoterapije i mogućnostima postizanja promjena. Omogućava klijentu i terapeutu da budu “na istoj valnoj dužini” te motivira klijenta na rad jer aktivno sudjeluje u definiranju samog cilja.
Otvorena komunikacija
Osnovne vrijednosti TA su da smo svi vrijedni poštovanja, imamo snagu da upravljamo svojom sudbinom i samostalno donosimo odluke o vlastitome životu. U TA psihoterapiji klijent ima sve informacije o zajedničkom radu njega i psihoterapeuta. Također, psihoterapeut može klijenta podučiti konceptima TA kako bi ih on/a mogao/la samostalno primjenjivati. Klijent je aktivan sudionik svoga procesa.
Ako vam se ovi koncepti čine zanimljivi i mislite da vam mogu pomoći da bolje razumijete sebe i druge, javite nam se i dogovorite besplatni uvodi termin.
Više o organizaciji transakcijske analizi na europskom nivou možete pročitati na sljedećem linku.